Turističke destinacije
Nacionalni park "Plitvice"
PLITVIČKA JEZERA
Područje Plitvičkih jezera proglašeno je nacionalnim parkom 8. travnja 1949. godine, a ubraja se u najljepše prirodne znamenitosti Europe. Nacionalni park prostire se na području od 29842 hektara, od čega na šume otpada 22308, vode 217, a na travnjake sa seoskim prostorima 6957 hektara. Naziv Plitvice prvi put u literaturu unosi 1777. Dominik Vukasović, župnik iz Otočca.
UNESCO (Obrazovna, znanstvena i kulturna organizacija Ujedinjenih naroda) podržava prepoznavanje i zaštitu kulturne i prirodne baštine cijelog Svijeta, koji se smatraju izvanrednom vrijednosti za čovječanstvo. Godine 1972. UNESCO je prihvatio Konvenciju o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine. Prirodna baština odnosi se na izvanredne fizičke, biološke i geološke formacije, staništa ugroženih vrsta biljaka i životinja, te očuvanje područja od znanstvene i estetske vrijednosti.
Dostavom mišljenja IUCN-a (The World Conservation Union), iz travnja 1979., da Plitvička jezera zaslužuju status dobra prirodne svjetske baštine, prvenstveno na osnovu neometanog stvaranja sedre i hidrološkog sustava, zadovoljeni su kriteriji za uvrštavanje na Listu svjetske prirodne i kulturne baštine UNESCO.
Proglašenje područja Nacionalnog parka Plitvička jezera svjetskim dobrom i upisivanje na UNESCO-vu Listu svjetske baštine 26. listopada 1979., obvezuje nas na očuvanje i zadržavanje postojećeg stanja prirode.
Sabor Narodne Republike Hrvatske je 8. travnja 1949. Zakonom o proglašenju Plitvičkih Jezera nacionalnim parkom na V. redovnom zasjedanju proglasio područje Plitvičkih jezera nacionalnim parkom Narodne Republike Hrvatske i to kao predjel naročite prirodne ljepote. Istim zakonom je određeno da: "Područje nacionalnog parka obuhvaća one dijelove kotara Korenica, Otočac, Slunj i Ogulin oko Plitvičkih jezera, koji u šumsko - uzgonom, lovnom, seoskom i turističkom pogledu sačinjavaju jednu cjelinu."
POLOŽAJ
Plitvička jezera su smještena u dijelu Hrvatske gdje iz sjevernog ravničastog prostora prelazimo u uzdignutiji i okršeni planinski predio. Jezera su smještena na dodiru Korduna i Like te ogulinsko plašćanske udoline na samom izvoru krške rijeke Korane - na visini od 480 do 636 m nad morem - na obroncima Male Kapele i Plješevice, a neposredno uz državnu cestu koja povezuje Zagreb i Dalmaciju. Najviši vrh Male Kapele (1280 m) ujedno je i najviša točka u Nacionalnome parku Plitvička jezera.
GRANICE NACIONALNOG PARKA
Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donio je 24. siječnja 1997. Zakon o izmjenama Zakona o proglašenju Plitvičkih jezera nacionalnim parkom, kojim se određene granice Nacionalnog parka i to na slijedeći način: "Granica Nacionalnog parka Plitvička Jezera počinje od novog mosta na Korani u smjeru zapada na kotu 794 Velika Lisina, dalje prema sjeverozapadu preko kota 715, 809, 863 M. Manduševac, 885 V. Manduševac, 862 Bršljanovica i 841 - dalje prema jugozapadu - kota 761, raskrižje ceste i kolnog puta prema Cagrištu, kota 862, kolnim putem do ceste, cestom prema jugoistoku do kote 878 i na Bijeli vrh (1044 m). Od Bijelog vrha (1044 m) - čistina Bijela kosa kota 982, a sa kote 982 ide šumskom cestom do kote 784 željeznička postaja Javornik i dalje u smjeru juga lijevom stranom željezničke pruge do Prokresa gdje prelazi na lijevu stranu šumske ceste i ide u smjeru juga cestom do kote 870 pa dalje cestom do kote 880 željeznička postaja Rudopolje te dalje u smjeru jugozapada do kote 939 Borik, dalje na kotu 911 Perušić, zatim u smjeru jugoistoka sječe magistralnu cestu Borje-Vrhovine i ide na kotu 837 Metla, dalje na kotu 903 Metla, od te kote ide u smjeru jugoistoka na kotu 902 Metla do kote 994 Greda, od te kote u smjeru juga do kote 982 Velika Greda, s nje na kotu 945 Brakusovac, zatim na kotu 925 Gradina do kote 808 Vranjkovac i dalje do kote 1163 Gradina, zatim na Panos (1206 m), kota 1091 Torovi i vrh Palež (1025 m). Od vrha Paleža (1025 m) na kote 787, 764, 882 Kamenjak i 1008, te dalje u smjeru sjeveroistoka - Fundukov vrh (983 m), Lalićev vrh (261 m), kota 1009, dalje ide sredinom obronka Prozor na magistralnu cestu Borje-Vrhovine, dalje cestom u smjeru istoka do magistralne ceste Karlovac - Zadar s uključenjem motela "Borje". Od motela "Borje" granica ide u smjeru sjevera magistralnom cestom Karlovac - Zadar do raskrižja cesta za naselje Rudanovac. Od te točke ide na Oštri Mihaljevac kota 1048, zatim na Mali Mihaljevac kota 911, te prema koti 778 Jukanove Drage i dalje na kotu 768. Preko kote 768 i 763 podnožjem Velikog Javornika do raskrižja u Priboju (702). Granica teče dalje cestom na Ličko Petrovo Selo pa cestom preko Zaklopače i Rastovače (512) i dalje sjeverozapadnim putem do magistralne ceste, te po magistralnoj cesti do novog mosta na Korani."
JEZERA
Plitvička su jezera podijeljena na Gornja i Donja jezera. Gornja su od Prošćanskog jezera do Kozjaka u blago položenim proširenjima dolomitne podloge, dok su Donja u vapnenačkom kanjonu, koji se dalje ispod Sastavaka nastavlja kao kanjonski tok rijeke Korane - duge do svog ušća 134 km.
Izvor: TZ Ličko-senjske županije